Iako nam je poznato najmanje osam značenja riječi maska,
s obzirom na postojeću koronakrizu, zanima nas samo ono koje
ima veze sa zdravljem. Svi su već pomalo umorni od svega, pa nam se
čini da maske gotovo više i ne primjećujemo… jer ih stalno moramo
nositi: kad smo u školi, kad idemo u trgovinu, ljekarnu, pekaru…
Na jednom novinarskom sastanku prošle nastavne godine, i to prije 16. ožujka 2020., pokušali smo istražiti što znamo o koronavirusu i bolesti COVID-19, no mislim da tada nismo ni slutili razmjere te bolesti i kako će ona utjecati na naš svakodnevni život. Danas, kad nismo kao razred u samoizolaciji, moramo poštivati epidemiološke mjere i nositi masku u razredu. Mnogi su u panici kad zaborave masku, iako znaju da će učiteljica donijeti rezervnu iz tajništva. No, štiti li nas ta maska uopće? Zbog koga ju nosimo?
Poznati je izgovor mrzitelja maski da od njih teže dišemo. Infektolozi (stručnjaci koji se bave infekcijama) reći će vam da bi zasićenost krvi kisikom u tijelu trebala bi biti između 93 i 100 posto. Pomoću uređaja koji to mjeri, provjereno je ima li razlike u toj zasićenosti kad se nosi maska i bez nje. Bez maske zasićenost kisikom bila je 97 posto. Nakon stavljanja maske, zasićenost se povećala jer se promijenio mišićni rad. Samim time – maska nije ograničila dotok kisika pa u tom smislu ne šteti. Dakle, štetna nije, no štiti li nas? Naime, svi su već pomalo umorni od svega pa nam se čini da maske gotovo više i ne primjećujemo… jer ih stalno moramo nositi: kad smo u školi, kad idemo u trgovinu, ljekarnu, pekaru…
Izdvajamo tvrdnje stručnjaka
“Radio sam s maskom i s naočalama. I vidite, na kraju službe naočale morate prati koliko ima kapljica na njima, a to je i na licu. Znači te kapljice bih udahnuo da nisam nosio masku. To je dobro uhodana praksa.” prof.dr.sc. Bruno Baršić, infektolog u KB Dubrava, 40 godina staža rada i nošenja maske
“Kirurške maske ne štite potpuno, ali djelomice da. Ja znam da je bilo puno zabuna jer su bile izdane različite smjernice. Ali sada znamo da su dosta učinkovite. Recimo da kirurške maske štite ljude oko mene od mojih izdahnutih kapljica i onih koji nastaju prilikom govora.“, dr.sc. Ivančica Kovaček, mikrobiologinja.
Recimo da se nađete u neposrednoj blizini zaražene osobe. Pogledajmo četiri slučaja (4. a i 4. b).
1. Ako nitko nema masku, rizik od zaraze je vrlo visok.
2. Ako vi kao zdrava osoba imate masku, ali zaražena osoba je nema, rizik od zaraze je visok.
3. Ako vi kao zdrava osoba nemate masku, a zaražena osoba ima masku, rizik od zaraze je srednji.
4. a) Ako oboje imate masku, rizik od zaraze je nizak.
b) A ako se još udaljite barem metar i pol, rizik od zaraze je vrlo nizak.
Kada bi svi nosili maske, smanjio bi se broj mrtvih u svijetu
Nažalost, COVID-19 mnogo je opasnija bolest nego što se to mislilo na početku koronakrize, i broj umrlih od korone u svjetskim je razmjerima strašan. Svaki je pojedinačni izgubljeni život previše, bez obzira na dob, vjeru, rasu, zanimanje pojedinaca koji je podlegao zloj bolesti, a kamoli kad je riječ o više od 2 milijuna i 600 tisuća ljudi. Potkraj prosinca 2020. Institut za zdravstvenu metriku i procjene iz Seattlea u Washingtonu objavio je da bi univerzalno nošenje maski smanjilo broj mrtvih u svijetu za 40.000 do 1. travnja 2021.
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti iz Washingtona kaže da maske ne blokiraju učinkovito samo veće kapljice, već mogu također blokirati i fine kapljice i čestice, koje obično opisujemo kao aerosol, prenosi AFP. Virus SARS-CoV-2 koji izaziva koronavirusnu bolest covid 19 promjera je oko 0,1 mikrona.
Zato je toliko važno pridržavanje epidemioloških mjera, ma da ste i Mona Liza, nosite masku.
Filip Ptičar, 6. a, mrežna fotografija
